Govoreći o "Aralskom moru", moram spomenuti njegovu istoriju. Nekada je to bilo najveće slano jezero u centralnoj Aziji i četvrto po veličini kopneno jezero na svetu, sa površinom od skoro 70.000 kvadratnih kilometara. U svom vrhuncu, Aralsko more je nekada imalo-dobro razvijenu ribarsku industriju, sa više od 40.000 praktičara duž obale, a obim ribolova je činio 1/6 ukupnog obima ribolova bivšeg Sovjetskog Saveza. Engleski naziv Aralskog mora "Aralsko more" može se grubo prevesti kao "More ostrva" jer je nekada imalo 1.500 ostrva na jednom hektaru.

Landsat satelitski mozaici koji pokazuju vidljive promjene Aralskog mora

Ali današnje Aralsko more više nije na mapi svijeta. U poređenju sa prethodnim Velikim jezerima, takvo Aralsko more se možda više ne može zvati morem. Suvoća velikih-razmjera dijeli Aralsko more na Južno Aralsko more i Južno Aralsko more. U Sjevernom Aralskom moru postoje dvije vode, a Južno Aralsko more je dalje podijeljeno na dva dijela, istočni i zapadni.

Zapravo, isušivanje Aralskog mora je već počelo. Već u drugoj polovini 20. veka Aralsko more je počelo dramatično da se smanjuje. U 21. stoljeću, isušivanje Aralskog mora pokazalo je trend velikih{4}}razmjera.

Glavni razlog suhoće Aralskog mora je taj što su Sovjeti koristili veliku količinu vodenih resursa u Aralskom moru za poljoprivredne i industrijske aktivnosti, a poljoprivredne aktivnosti su korišćene za navodnjavanje rizičnih polja. Krajem 20. stoljeća Sovjetski Savez je bio u vojnoj konkurenciji sa Sjedinjenim Državama. Razvoj teške industrije i natjecanje u naoružanju sa Sjedinjenim Državama nastavljeno je sve do raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih, a za to vrijeme, korištenje resursa slane morske vode od strane sovjetske industrije bilo je vrlo veliko!

Sa potrošnjom vodnih resursa u Aralskom moru, i velikom količinom isparavanja, salinitet u Aralskom moru je povećan, a veliki broj pesticida i drugih poljoprivrednih hemikalija je korišten za povećanje prinosa, a ove hemikalije su također ispuštene na dno jezera, što je rezultiralo činjenicom da danas u osnovi nema mora, a u Aralu je postalo mrtva riba!

Prema podacima, brzina smanjenja ovog jezera je nezamisliva. Najranije područje jezera bilo je skoro 70.000 kvadratnih kilometara. Nakon otprilike 30 godina, jezero se smanjilo na 29.000 kvadratnih kilometara. Godine 2023. bio je samo više od 10.000 kvadratnih kilometara. Prema podacima iz 2014. godine, količina vode Aralskog mora se smanjila za skoro 85%. Stručnjaci predviđaju da će nestati u roku od 15 godina.